Vlada Republike Srbije je 16.09.2019.g. uputila Narodnoj skupštini predlog novog Zakona o kontroli državne pomoći (dalje: „Zakon“) čije se usvajanje očekuje na nekoj od sledećih sednica Narodne skupštine.

Razlozi za donošenje potpuno novog zakona su pre svega preciziranje i dopuna pojedinih odredaba važećeg zakona iz 2009. godine radi efikasnijeg sprovođenja u praksi, kao i uvođenje novih pravnih instituta iz oblasti državne pomoći u pravni sistem Republike Srbije kojima se želi uvesti i obezbediti transparentnost u dodeli državne pomoći kroz propisivanje jasnih pravila i ojačati kontrola kroz podizanje kapaciteta Кomisije za kontrolu državne pomoći (dalje: Кomisija) a sve u cilju podsticanja privrednog razvoja u Republici Srbiji. Takođe, još jedan od razloga je usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa zakonodavstvom Evropske unije u ovoj oblasti kroz uspostavljanje pravnog i institucionalnog okvira radi bržeg pridruživanja Republike Srbije istoj.

Ovim zakonom uređuju se kontrola državne pomoći u cilju zaštite konkurencije na tržištu, primenom načela tržišne ekonomije i podsticanja privrednog razvoja, obezbeđenje transparentnosti u dodeli državne pomoći, kao i osnivanje, položaj, organizacija i ovlašćenja Кomisije za kontrolu državne pomoći, kao i postupak koji Komisija sporvodi.

Takođe, ovaj Zakon se ne odnosi na podsticaje u poljoprivredi i ribarstvu a što je u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.

Zakon donosi novu definiciju državne pomoći i istu definiše kao svaki stvarni ili potencijalni javni rashod ili umanjeno ostvarenje javnog prihoda koju dodeljuje davalac državne pomoći u bilo kom obliku, kojom se određeni učesnik na tržištu stavlja u povoljniji položaj u odnosu na konkurente ili se daje prednost proizvodnji određene robe i/ili usluga, kojom se narušava ili postoji opasnost od narušavanja konkurencije na tržištu i utiče na trgovinu između Republike Srbije i zemalja članica Evropske unije.

Javni rashod bi predstavljao trošenje sredstava iz bužeta dok bi potencijalno umanjenje javnih prihoda podrazumevalo i izdavanje državnih garancija, bez obzira da li će one biti aktivirane ili ne. Takođe državna pomoć bi postojala i kada država kroz različite poreske olakšice ubere manje poreskih prihoda nego što bi to uradila u redovnim okolnostima da tih olakšica nema.

Zakon propisuje i dve vrste posebne državne pomoći kao što su „Usklađena državna pomoć“ koja se može dodeliti u specifičnim situacijama radi otklanjanja posledica elementarnih nepogoda i drugih vanrednih okolnosti ili u slučaju kada je namenjena kao socijalna pomoć potrošačima bez diskriminacije u odnosu na poreklo robe/proizvoda, koji čine konkretnu pomoć, kao i  „Pomoć male vrednosti (de minimis) koja nema značajan uticaj na narušavanje konkurencije i koja će se dodeljivati pod uslovima koje propiše Vlada posebnim aktom.

Novina je da Zakon eksplicitno predviđa koje mere ne predstavljaju državnu pomoć u šta između ostalog spada i naknada za obavljene usluge od opšteg interesa, ukoliko ispunjava postavljene zakonske uslove, zatim transakcije koje obavi državni organ ili pravno lice koje raspolaže javnim resursima, ukoliko se ponaša u skladu sa uobičajenim tržišnim okolnostima u konkretnoj situaciji i na način kako bi se ponašao tipični učesnik na tržištu u privatnoj svojini, zatim pomoć koja se dodeljuje za obavljanje neekonomskih delatnosti kao i garancije koje država da u skladu sa fer tržišnim uslovima.

Zakon dalje veliku pažnju posvećuje Komisiji propisujući sastav Komisije, način odlučivanja, izbor i razrešenje članova i njihove obaveze i odgovornosti čime se uvodi transparentnost u rad Komisije i obezbeđuje njena nezavisnost.

Što se tiče postupka odlučivanja velika pažnja je poklonjena kontroli dodeljivanja državne pomoći pa tako Zakon propisuje da Кomisija prati stanje na tržištu kroz prethodnu odnosno naknadnu kontrolu državne pomoći, i ocenjuje usklađenost pomoći sa pravilima za dodelu državne pomoći. Državna pomoć se prijavljuje Кomisiji pre dodele radi ocene usklađenosti sa pravilima za dodelu.

Zakon predviđa prethodnu i naknadnu kontrolu. Prethodna kontrola se vrši kroz obaveznu prijavu državne pomoći Komisiji dok naknadna kontrola predstavlja mogućnost svakog lica, koje ima pravni interes, da pokrene inicijativu za pokretanje postupka naknadne kontrole. To može biti davalac državne pomoći ili drugo lice i učesnik na tržištu na čije interese može da utiče dodela državne pomoći, kao i sam korisnik državne pomoći i njegovi konkurenti, koji su dužni da dokažu svoj pravni interes. Postupak naknadne kontrole može pokrenuti i Komisija po službenoj dužnosti, kada na osnovu sopstvenih informacija, dostavljenih inicijativa i drugih raspoloživih podataka osnovano pretpostavi da je državna pomoć dodeljena suprotno odredbama ovog zakona odnosno da se koristi ili je korišćena suprotno odredbama ovog zakona.

U cilju obezbeđivanja transparentnosti postupka Zakon predviđa obavezu Komisije da vodi registar prijavljene i dodeljenje državne pomoći i de minimis pomoći, zatim da sprovodi sektorsku analizu dodeljenje državne pomoći kao i da donese i usvoji godišnji izveštaj o dodeljenoj državnoj pomoći.

Komisija takođe ima i široka ovlašćenja prilikom sprovođenja kontrole te tako može narediti povraćaj državne pomoći, izreći periodične penale korisniku pomoći ukoliko ne postupi po nalogu Komisije a čija visina se kreće u rasponu od 5000 – 200000 dinara za svaki dan ponašanja suprotno nalogu Komisije.

Na kraju bitno je i napomenuti da po isteku roka od 10 godina od davanja državne pomoći Komisija ne može naložiti povraćaj državne pomoći.

Uspostavljanjem adekvatne kontrole državne pomoći i transparentnosti u njenoj dodeli, sprečava se stavljanje pojedinih privrednih subjekata u povlašćeni položaj, odnosno stvaraju se jednaki uslovi poslovanja za sve učesnike na tržištu. Na taj način jača se slobodna konkurencija i obezbeđuju zdraviji uslovi poslovanja, čime se podstiče ulazak i ostanak privrednih subjekata na tržištu Republike Srbije i omogućava njen privredni razvoj,  od čega  krajnju korist imaju potrošači, odnosno građani Republike Srbije.

Ukoliko su Vam potrebne detaljnije informacije o odredbama Zakona i pravna pomoć u vezi sa primenom istog, budite slobodni da nas kontaktirate u svakom trenutku.

Knićaninova 3
11000 Beograd
Srbija

+381 11 3222 921
+381 11 3222 922
+381 11 3222 972

office@gsm.legal

gsm.legal

• Blog

• Pridružite nam se

• Politika privatnosti