Republika Srbija pranira da u prvom delu 2020 godine donese i usvoji poptuno novi Zakon o poslovnoj tajni umesto sada važećeg zakona iz 2011.g. Javna rasprava o Nacrtu zakona o poslovnoj tajni (u daljem tekstu Zakon) je okončana te se očekuje da predlagač zakona – Ministarstvo prosvete, nauke i tehjnološkog razvoja (u daljem tekstu Predlagač) uskoro uputi Narodnoj Skupštini Republike Srbije konačan tekst predloga ovog zakona na usvajanje u parlamentu.

Poslovnom tajnom se štite različite vrste informacija, kao što su proces proizvodnje, poslovni planovi, finansijski planovi, reklamne strategije, rezultati ispitivanja tržišta, spiskovi dobavljača i klijenata, crteži, arhitektonski projekti, građevinski nacrti i slično. Takođe, podaci o testovima i rezultatima ispitivanja predstavljaju posebnu vrstu tajnih podataka koje lice koje ih po zakonu kontroliše mora da otkrije prilikom podnošenja nadležnom državnom organu zahteva za izdavanje odobrenja za stavljanje u promet lekova, odnosno medicinskih sredstava, ili poljoprivrednih hemijskih proizvoda koji koriste nova hemijska jedinjenja.

Predlagač tvrdi da se novim zakonom unapređuje postojeći sistem zaštite poslovne tajne te da se na taj način štite investicije privrednih subjekata u sticanje, razvoj i primenu znanja i iskustva i drugih informacija koje im obezbeđuju prednost nad konkurencijom. Takvo dragoceno znanje i iskustvo, kao i poslovne informacije koje su neotkrivene i predviđene da ostanu kao poverljive čine poslovnu tajnu, čija je zaštita preduslov za zaštitu interesa lica koje predmet poslovne tajne ekonomski iskorišćava.

Zakon daje jasnu definiciju koji podaci se mogu smtrati poslovnom tajnom i koje uslove treba da ispune kako bi se smatrali poslovnom tajnom i bili zaštićeni ovim Zakonom. Takođe, uređuje se pod kojim uslovima se pribavljanje, korišćenje i otkrivanje informacije koje predstavlja poslovnu tajnu smatra zakonitim, a pod kojim uslovima se smatra nezakonitim.

Predlagač zakona ističe da u cilju pospešivanja inovacija i jačanja tržišne utakmice ne može postojati isključivo pravo na znanje i iskustvo ili informacije koje su zaštićene kao poslovna tajna, već se nezavisno otkriće ili nezavisno stvaranje znanja i iskustva koje je identično sa nečijom poslovnom tajnom smatra zakonitim. Takođe, propisano je i da se zakonitim smatra pribavljanje poslovne tajne posmatranjem, proučavanjem, rastavljanjem ili testiranjem proizvoda ili predmeta koji je učinjen dostupnim javnosti ili koji je zakonito u posedu pribavioca informacije koji nije vezan nikakvom pravno važećom obavezom da ograniči pribavljanje poslovne tajne.

Zakon dalje predviđa  kada će se pribavljanje, korišćenje i otkrivanje poslovne tajne smatrati nezakonitim kao npr u sitiaciji pribavljanja poslovne tajne bez pristanka imaoca poslovne tajne ako je to učinjeno neovlašćenim pristupom, prisvajanjem ili umnožavanjem dokumenata, predmeta, materijala, supstanci ili elektronskih datoteka koji su pod zakonitom kontrolom imaoca poslovne tajne ili bilo kojim drugim postupanjem koje je protivno poslovnim običajima. Takođe pribavljanje, korišćenje ili otkrivanje poslovne tajne smatra se nezakonitim i kada je lice u trenutku pribavljanja znalo ili trebalo da zna da je poslovna tajna pribavljena direktno od lica koje je poslovnu tajnu nezakonito koristilo ili otkrilo.

Pored ovih sitaucija Zakon jasno predviđa i druge slučajeve kada se smatra da je poslovna tajna pribavljena nezakonito kao i slučajeve kada se smatra da je pribavljanje tajne u skladu sa zakonom i ne proizvodi nikakve posledice.

Na kraju Zakon propisuje i ceo postupak građansko-pravne zaštite poslovne tajne, uslove i rokove za pokretanje tog postupka kao i njegove specifičnosti pa je tako Nacrtom zakona propisan objektivni i subjektivni rok za podnošenje tužbe zbog povrede poslovne tajne. Za razliku od subjektivnog roka koji je propisan za slučaj povrede drugih prava intelektualne svojine i koji iznosi 3 godine, za povredu poslovne tajne propisuje se subjektivni rok od 6 meseci.

Takođe Nacrtom zakona predviđeno je da nezakonito pribavljanje, korišćenje i otkrivanje poslovne tajne sankcioniše se kao privredni prestup, ako navedene radnje učini pravno lice, odnosno odgovorno lice u pravnom licu. Navedene radnje sankcionišu se kao prekršaj ako ih učini preduzetnik.

Predlagač zakona ističe da se ovakvim Nacrtom zakona o zaštiti poslovne tajne vrši usklađivanje sistema zaštite poslovne tajne sa relevantnim propisima Evropske unije ta da se unapeđuje zažtita poslovne tajne kao i postupak ostvarivanja prava u slučaju nezakonitog otkrivanja a što povećava pravnu sigurnosti i značajno štiti ekonomske interese lica koja ekonomski ekspoatišu informacije koje su kvalifikovane kao poslovna tajna.

Imajući u vidu sve gore navedeno Republika Srbija ovim Zakonom pokušava da napravi još jedan iskorak harmonizaciji propisa iz ove obalsti sa propisima i standardima EU, te ostaje da se vidi kakve će efekte ovaj Zakon proizvesti u praksi i u neposrednoj primeni, sa obzirom da se očekuje da će ovaj nacrt uz eventualne manje izmene prerasti u predlog zakona te da će se vrlo brzo naći u skupštinskoj proceduri i da će biti usvojen na nekoj od narednih sednica.

 

 

 

 

Ovaj tekst je samo informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savet niti tumačenje zakona.

 

 

 

Knićaninova 3
11000 Beograd
Srbija

+381 11 3222 921
+381 11 3222 922
+381 11 3222 972

office@gsm.legal

gsm.legal

• Blog

• Pridružite nam se

• Politika privatnosti