Krajem 2019. godine Opšta sednica Vrhovnog kasacionog suda usvojila je Inicijativu i predlog za izmenu odredbi Zakona o parničnom postupku sa zahtevom da se predložene izmene izvrše po hitnom postupku, a povodom regulisanja prava i osnova za podnošenje revizije.

Shodno obrazloženju objavljene Inicijative, predmet izmena bi bile odredbe: člana 403. stav 2. u tačkama 2. i 3, člana 469. i člana 404. ZPP-a i to zbog činjenice da, kako je to navedeno u Zaključku Inicijative, „enorman broj izjavljenih redovnih i posebnih revizija i donetih procesnih odluka po tim pravnim lekovima ima za posledicu poljuljano poverenje građana u pravosuđe, odnosno uspostavljanje efikasne i delotvorne zaštite prava u postupcima po vanrednim pravnim lekovima“. U prilog razlozima za usvajanje izmena ZPP-a, posebno u odnosu na posebnu reviziju regulisane članom 404. zakona, VKS navodi da je primena ovog instituta „blokirala rad najvišeg suda“, pa je tako od ukupnog broja primljenih revizijskih predmeta u prvih deset meseci 2019.godine više od polovine ukupno primljenih revizijskih predmeta primljeno po posebnoj reviziji.

Istovremeno, u odnosu na broj podnetih posebnih revizija Vrhovni kasacioni sud je u manje od 5% slučajeva prihvatio odlučivanje o vanrednom pravnom leku izjavljenom protiv drugostepene presude koja ne bi inače mogla da se pobija revizijom, a zbog ocene da je potrebno razmatranje pravnog pitanja od opšteg interesa ili u interesu ravnopravnosti građana, te radi ujednačavanja sudske prakse i novog tumačenja prava.

Sa druge strane, čak 95% slučajeva okončano je donošenjem rešenja o odbacivanju posebne revizije.

S obzirom na navedeno, sasvim je izvesno i u praksi gotovo uobičajeno da parnične stranke čak i kada je očigledno da shodno odredbama Zakona o parničnom postupku njihov spor ne omogućava izjavljivanje (redovne) revizije, sa obrazloženjem potrebe zauzimanja pravnog stava ili davanja tumačenja prava, i sa pozivom na odredbe člana 404. ZPP, podnose revizije protiv drugostepenih odluka, očekujući da će na taj način ipak ishodovati još jedan nivo odlučivanja o meritumu njihovog spora.

S toga se inicijativa za izmenu zakona u konkretnom slučaju može smatrati očekivanom i opravdanom, a pravci predloženih izmena bi, osim detaljnog regulisanja uređenja instituta posebne revizije, propisivanja kriterijuma za njeno izjavljivanje, obavezne sadržine predloga kao i uređenja postupka ocene o ispinjenosti uslova za izjavljivanje posebne revizije, podrazumevali i:

– brisanje tački 2. i 3. stava 2. člana 403. Zakona o parničnom postupku, koji definiše pravo na reviziju u slučaju da je drugostepeni sud preinačio presudu i odlučio o zahtevima stranaka, odnosno usvojio žalbu, ukinuo presudu i odlučio o zahtevima stranaka, kao i

– izostavljanje sporova iz radnih odnosa iz definisanja sporova male vrednosti u članu 469. ZPP-a, i tim povodom posebnih pravila postupka. Ovaj predlog, između ostalog, ima uporište u obrazloženju prema kom „nema pravno argumentovanih razloga da se u sporovima za naknade iz radnog odnosa, primerice za isplatu naknade troškova prevoza, troškova za ishranu ili regresa čije visine su najčešće u rasponu od 1.500 pa do 10.000,00 dinara, ili naknade zarade koje takođe najčešće ne prelaze iznos od 3.000 evra što odgovara vrednosti spora male vrednosti, odlučuje pre Vrhovnim kasacionim sudom kao najvišim…“. Predložene izmene u oblasti radnih sporova svakako ne diraju u odrebe člana 441. koja nije predmet inicijative, a prema kojoj je revizija dozvoljena u radnim sporovima o zasnivanju, postojanju ili prestanku radnog odnosa.

U slučaju usvajanja predloženih izmena za očekivati je da će navedeno značajno smanjiti priliv (nedozvoljenih) revizija, a svakako ćemo na našem blogu izveštavati o daljem toku i postupanju po podnetoj Inicijativi VKS.

 

Ovaj tekst je samo informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savet niti tumačenje zakona.

Knićaninova 3
11000 Beograd
Srbija

+381 11 3222 921
+381 11 3222 922
+381 11 3222 972

office@gsm.legal

gsm.legal

• Blog

• Pridružite nam se

• Politika privatnosti